TarraLand Utočište kunića i divljih zečeva

Farmski uzgoj divljih zečeva

Izdvojeno:

Kada odvojiti bebe divljeg zeca Statistikaod majke - u suprotnom se javljaju problemi opisani na ovoj stranici

Edukacija Utočište divljih zečeva Farmski uzgoj...

 

Osoba: Uzgajivač divljih zečeva koji uzgajaja zečeve za puštanje na lovišta

Mjesto: Farme za kavezni uzgoj zečeva

Najčešći problem: Proljev. Kokcidioza u divljih zečeva.

Opis događaja: Upućen mi je poziv jednog uzgajivača koji se tim poslom bavi od 2000. godine da bi novim mladima obnovio lovišta. Problem koji se javlja jest ugibanje desetaka mladih zečeva nakon proljeva. Konkretnije, 70-80 mladih u neka dva mjeseca, u starosti od oko 5-6 tjedana tj 2 tjedna nakon odvajanja od majke. Financijski gubici ne odražavaju se toliko na vlasnika farmskog uzgoja budući ima 100 kaveza za uzgoj i oko 200 zečeva, no čovjeku je bilo žao tolikih životinja.

Činjenica: Ova bolest nije razlog za isključivanje iz uzgoja i time se ne postižu nikakvi pozitivni učinci.

Uzgajivači većinu ovih savjeta već znaju, no radi drugih čitalaca pišem ih sve na stranicu TarraLanda

Najčešći razlozi koje pospješuju proljevu i ugibanju divljeg zeca i savjeti kako to izbjeći:

  • ako beba divljeg zeca ima majku, nemojte je odvajati i hraniti zamjenskim mačjim mlijekom
  • beba zec trebala bi ostati uz majku dulje od tri tjedna, preporučam barem 5 tjedana Statistika, jer će tek tada biti dovoljno snažna za odlazak u prirodu i tek tada će beba biti otpornija, zdravija, te dulje živjeti i imati manje komplikacija. Ako je ikako moguće produljite boravak bebe uz majku. Zečica u prirodi ima leglo 2-3 puta godišnje.
  • beba divlji zec ne smije se od majke odvajati naglo. Nakon odvajanja potrebno je da se takav zec iz uzgoja još nekoliko puta vrati majci da dobije obroke, rijeđe ali ih mora dobiti. Tako će se i organizam zeca naviknuti na promjenu prehrane, jer nagle promjene pospješuju nastanak proljeva. Također, majka divlja zečica postepeno će gubiti mlijeko i neće dolaziti do upala sisa koju znade uzrokovati zadržavanje mlijeka (nakon naglog odvajanja mladih). Iako, najčešći je slučaj da vrlo brzo ta ista majka ima mlade pa ne bi trebalo doći do komplikacija za nju, no komplikacije za mlade moguće su. Uzgajivači, ako ikako možete: dok hranite i čistite odrasle zečeve, tih nekoliko dana prije redovitog obavljanja poslova stavite mlade uz majku da još koji put dobe obrok, a prije svog odlaska iz njihovih nastambi vratite mlade u odvojen kavez predviđen za njih. Znam da je u velikim uzgojima to jako velik posao.
  • bolesnom mladom ali i starijem divljem zecu u tim slučajevima ne smije se davati svježa djetelina. Ona pospješuje pojavu proljeva. Isto vrijedi i za salatu i još neke biljke. Najsigurnija prehrana je obična i "mačja" trava (ona koja grebe pri branju rukama i sve njoj slične) te regvet tj radič. - općenito, uvodite zeleno postepeno. Nagle promjene prehrambenih navika mogu po zeca završiti kobno. U kaveznim, farmskim uzgojima divlji zec najčešće dobiva suhu i peletiranu hranu.
  • zec treba dobivati kvalitetnu hranu bogatu vlaknima jer zec, pogotovo kad je premlad i tako naglo odvojen od majke, ima nedovoljno razvijen probavni sistem. U prirodi i sa 2 mjeseca, tj 8 tjedana, zna još sisati majku! Usporedite to sa 3 tjedna.
  • zec znakove bolesti nemora pokazati odmah po odvajanju, kao niti uopće dok je na farmi, no nitko ne jamči da neće oboljeti i uginuti nakon puštanja na lovište

Kako još izbjeći bolest divljeg zeca

Liječenje:

3-5 mL lijeka Sulfadimidin / litri vode raspodjeliti među zečicama i mladima da piju tokom 5 dana. Lijek se može davati i majci dok je skotna, te i majci i mladima dok ih majka doji (savjet vet.ambulante Buba).

- savjet TarraLanda: proljev je zapravo "pomicanja crijevne flore" uzrokovan raznim čimbenicima. Nije loše da se u liječenih zečeva u vodu sa sulfadimidinom svaki dan doda te promješa čak i preventivno prah iz bar jedne kapsule prObiotika Pro-Life (ili Linex, ili Ferzym, ili neki drugi prObiotik) koji obnavlja crijevnu floru. PrObiotik nije skup lijek, te nemože negativno utjecati na zeca.

O prObiotiku Statistika

U teško bolesnih beba zečeva, ako možete, učinite iduće: detalji Statistika

U mom slučaju, u Utočištu divljih zečeva također se javljala komplikacija da su zečevi iznenada teško oboljeli ali nijednom do sad nisam imala slučaj s proljevom. No bolest također jest bila bolest probavnog sustava, a liječenje kakvo je opisano OVDJE, ako se na vrijeme provede, uspjeva. Problem se javlja kod kaveznog (farmskog) uzgoja gdje zbog velikog broja zečeva vlasniku vremenski nije omogućeno da reagira na svaku bolesnu bebu na tako opisani način.

Njemački stručnjaci preporučili su i antibitoik amoksicilin trihidrat pod kožu no važno je znati i komplikacije - osim težine nabavke ovog lijeka, javlja se i velika opasnost po zeca ako se nepravilno dozira. Koristi se samo u teškim slučajevima, u točno određenim dozama.

Ovakvi farmski uzgoji u Njemačkoj nisu dozvoljeni.

Iz prve ruke od lovaca čujem da je populacija zečeva sve manja na lovištima Hrvatske. Mnogi to prepisuju pesticidima, herbicidima i drugim otrovima. Osobno smatram da to nije glavni razlog. Možda je jednostavno razlog taj što u divljinu u Hrvatskoj godišnje budu puštane tisuće farmski uzgojenih divljih zečeva koji su prerano odvojeni od majke i bolest se manifestira tek kada su u prirodi i mi to ne možemo vidjeti. No lovci kvotu za odstrijel svejedno i dalje ravnaju po broju kupljenih i puštenih farmskih zečeva, ne uzimajući u obzir koliko ih je možda već pougibalo.

Dobro je zapitati se zašto smo se svojom djelatnošću doveli do situacije da moramo uzgojiti, pustiti pa ubiti?

A tada shvatiti da je zečeva premalo i iduće ih se godine mora umjetno uzgojiti i puštati ponovno, i opet, i tako uvijek...

Zaključak:

Da li se TarraLand pomažući bebama zečeva isto miješa u prirodu?

Na razočaranje nekih, ne.

Utjecaj TarraLanda puštanjem nekolicine spašenih beba je, jamčimo, nebitan naspram utjecaja puštanju tisuća beba iz kaveznih uzgoja.

Velika većina ako ne i sve bebe, u Utočište su došle zato jer je čovjek ranio bebu ili njihovu majku, ili se na drugi sličan način umješao u prirodan tok. Jer, nije prirodno teško raniti bebu kosilicom, ili?

TarraLand pomaže divljim zečevima koje je iz prirode izuzeo čovjek ili je on uzorkovao potrebu da se bebe odhrane ručno, to jest onemogućio prirodi da sama brine o bebi. Čim bebu čovjek dotakne, priroda više ne jamči za bebu, jer se nalaznik umješao u prirodu i njene odluke. TarraLand tek sa malim kašnjenjem vraća takve bebe prirodi jer ona najbolje brine o njima i jedino je ona mjerodavna odlučivati što će se dalje događati sa bebom DIVLJEG zeca!

Budući raspolažem nekim brojkama došla sam do zapažanja da uzgajivač divljih zečeva sa onih 35 mladih mjesečno gubi do 10% beba, budući ih se rađa nekoliko stotina na mjesec. Kada bi poslušao savjet i osigurao zdravlje većeg broja zečeva na način da bebe budu bar 5 tjedana uz majku, uzgajivaču se to ne bi "isplatilo".

Uzgajivač bi naime trebao imati, ako mi je računica točna, gubitak od oko 150 mladih na mjesec da bi mu se tek isplatilo držati bebe 5 tjedana uz majku kako bi ih više preživjelo. Jer, ako poveća držanje mladih sa 3 na 5 tjedana, bebe bi bile zdravije, tada bi ih i više preživjelo i to ne samo na farmi nego i u prirodi, no tada provedu više vremena uz majku koja zatim i rijeđe rađa, pa se dobit uzgajivača smanji jer za to vrijeme "može hraniti" gotovo cijelo novo, iduće leglo u starosti od već tjedan dana.

Drugi veliki razlog je što mužjak i ženka (par zeca) neodvojeno žive u jednoj gajbi i stoga je ženka vrlo brzo nakon (ako ne čak i pri kraju sadašnje) nosivosti, opet noseća.

Na početku računanja nadala sam se da će se uzgajivaču financijski isplatiti te da ću ga time pridobiti ako su bebe dulje uz majku pa ih više preživi, no nije tako nažalost jer zbog tih 5 bebinih tjedana uz majku umjesto dosadašnja 3 uzgajivač "gubi"...

 

Shvaćam koja će biti odluka uzgajivača divljih zečeva. Da kažem da mi nije žao lagala bih. Zaista jest. Isto kao što mi je žao što su ti zečevi uzgajani da bi bili pušteni pa ubijeni.. umjesto da pustimo prirodu neka se sama obnovi.

 

Ljudsko petljanje u prirodu u velikim razmjerima, sa sobom donosi i velike posljedice. Kada SVI dođemo do situacije da takve greške trebamo ispraviti, tim činom smo na pragu priznanja da je za neke stvari prekasno. Dugoročno gledajući nisam sigurna kakva će populacija zečeva biti nakon tolikih naših mješanja u njihov način života, uz od nas prisilno i prerano odvajanje od majke i puštanje takvih "umjetnih" i sigurno oslabljenih zečeva da se razmnožavaju u prirodi koju su ne tako davno naseljavale ove, tada netaknute, uhate životinje.

 

 

 

Želite li pozitivno ili negativno reagirati? Imate li pitanja ili riješenja? U naslovu e-maila navedite naslov ili URL teme i kontaktirajte autora !